Duhovna misao

Neka mi Gospodin podari smirenost da prihvatim stvari koje ne mogu promijeniti, hrabrost da promijenim stvari koje mogu promijeniti i mudrost da ih razlikujem.
(Sv. Franjo Asiški)

 

 

List Život - Jesen, 2017. br.3

Biblija - Sveto pismo

 

Katekizam

 

 

Kanonsko pravo

 

Prijava KRŠTENJA

Prijava za blagoslov obitelji

Arhiva

Posjetitelji

DanasDanas141
JučerJučer201
Ovaj tjedanOvaj tjedan141
Ovaj MjesecOvaj Mjesec2991
SveukupnoSveukupno299643
Gosti 24

Naša misija običava skoro svake godine imati barem jednom duhovnu obnovu. Učinili smo to i ove godine pred Došašće. Kroz četiri dana, od petka, 22. do ponedjeljka 25. studenoga, u našoj misiji imali smo duhovnu obnovu koju je prevodio dr. fra Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji i gvardijan u samostanu Sv. Ante na Bistriku u Sarajevu (BiH). Vjernici su imali priliku, kako se to običavalo i do sada, i za razmišljanje o svome vjerničkom životu, a i priliku za ispovijed. Neki su ovu priliku, vjerujemo , i iskoristili.

Fra Ivan je za glavnu temu uzeo tri kreposti: zahvalnost (petak), strpljivost (subota) i hrabrost (pondjeljak). Njih je u svojim razmišljanjima promotrio kroz evanđelja i Isusovo djelovanje. Te kreposti su važne za čovjeka pojedinca, a posebno danas – istaknuo je propovjednik – potrebne su za obiteljske, župno-crkvene i narodno-društvene odnose.

Krepost zahvalnosti treba razlikovati od bontonske uljudnosti. Više od izvanjske geste, ona je životno opredjeljenje. Povezana je s darivanjem. Darivanja su različita: od ponižavanja, činjenja ovisnim i ucjenjivanja darom do darivanja kao stvaranja radosti drugome. Zahvalnost pak ne kao namještenost i poza nego kao životni stav znači prihavćanje sebe, svijeta, života i bližnjih kao Božjega dara. Djelovati iz zahvalnosti znači djelovati iz već postojećega, iz darovanoga, iz onoga što se već jest a ne iz „pustih želja“ ili povreda i zla koja su nam nanijeli drugi ili naši bližnji u prošlosti. (Za razmišljenje o zahvalnosti uzeto je evanđelje o nemislordnom/nezahvalnom dužniku – Mt 18,23-34).

Krepost strpljivost nije pasivnost ni neangažiranost, niti neko prevratničko, revolucionrano djelovanje. Strpljivost se temelji za vjernika u Božjoj strpljivoj ljubavi prema nama ljudima koji daje da njegovo sunce i kiša jednako se dijele i dobrima i zlima. Strpljivost se odnosi na strpljivost s drugima (koji nisu naše vlasništvo), strpljivost sa sobom i strpljivost s Bogom. Bog je strpljiv s nama, voli nas više od nas samih, ali ne postupa po našim željama. Jedino nam obećaje da će uvijek biti s nama, uza sva iskustva njegove odsutnosti i neuslišanih molitava. Strpljivost nije neoročeno vrijeme, nego polagano ali postojano izgrađivanje sebe i zrela vjernika, kao i pomaganje drugima da također postanu zreli ljudi i vjernici. (Za razmišljanje o strpljivosti uzeto je evenđelje o kukolju u pšenici – Mt 13,24-30.36-40).

Krepost jakosti (hrabrosti) je ona krepost koja prožima sve druge kreposti. Ubraja se i u četiri stožerne kreposti uz pravednost, razboristost i umjerenost. Jakost nije svrha samoj sebi. Hrabrost ne znači trvdoglavost, jer glupi ljudi i tirani znaju biti divlje i razorno hrabri. Hrabrost nije isključenje straha (Isus u Getsemaniju!). Jakost je djelovanje protiv straha kojim ljudi vladaju jedni drugima i protiv one poslušnosti koja je neodgovorna za druge, koja je sociopatska (odsutnost grižnje savjesti i emaptije za druge). Jakost je izdvajanje iz mase (priče o ružno pačetu i priča Car je gol!), poput mučenika i hrabrih ljudi, koji nisu bili polsušni carevima i vođama, koji su se izdvojili iz mase, koji su poput Isusa štitili one koje su ljudi nepravdeno optužili ili bezočno progonili. Isusova rečenica skupljenoj masi: Tko je od vas bez grijehe neka baci kamen – arhimedovska je točka nove ljudskosti, novoga čovjeka. (Za razmišljanje o hrabrosti uzeto je evanđelje i kamenovanju žene preljubnice – Iv 8,1-11).

U nedjelju, na svetkovinu Krista Kralja, fra Ivan je osim u Düsseldorfu predvodio sv. mise u Neussu i Langefeldu. Govorio je o razlici između zemaljskih kraljeva, Führera (Verführera), vođa i poglavnika i Raspetoga Kralja. Na Golgoti su osim Isusova križa bili i razbojnički križevi. Čudo vjere se dogodilo ne time da je Isus sišao s križa, u čudesima, kako su očekivali glavari, narod, vojnici i jedan od razbojnika, nego kako je to iskazao raskajani razbojnik. On je priznao svoju krivnju i prepoznao nedužnost Patnika.

Fra Josip Kulović, župnik

Misijski ured;Van-Douven-Str.8

Kontakt: 

tel: 0211 784121 (Ured)

tel: 0211 784453 (Župnik)

E-mail: 

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Uredovno vrijeme: 

Utorak  16 - 19  sati
Srijeda  16 - 19  sati
Četvrtak  16 - 19  sati
Petak    9 - 12 Sati   

Ponedjeljkom, subotom i blagdanima ured je zatvoren.

St. Apollinaris

 

Pogledaj kartu

St. Apollinaris
Apollinarisstrasse 36
40227 Düsseldorf
Sveta misa nedjeljom u 11:00 sati

St. Marien

 

Pogledaj kartu

St. Marien
Marienkirchplatz 30
41460 Neuss
Sveta misa nedjeljom u 13:00 sati

St. Mariä Himmelfahrt

 

Pogledaj kartu

St. Mariä Himmelfahrt
Hardt 68
40764 Langenfeld
Sveta misa nedjeljom u 16:00 sati